četvrtak, 5. studenoga 2020.

MOŽDA OVAJ PUT, Jill Mansell

Izdavač: Znanje, 2020.
[eng. Maybe this time]
Prijevod: Andrea Cvjetković

Iako sam na romane Jill Mansell naletjela već puno puta, i svaki put se podsjetila da Jill stavim na listu autorica čije romane moram procheckirati, sve do sad nisam nijednog uzela u ruke. Poput mnogih drugih, i Jill je kod mene upala u skupinu autora koje uvijek imam namjeru čitati, ali nikako da tu namjeru i ostvarim. Kažem, sve do sad, jer, eto, ovaj sam njen roman konačno uzela u ruke i pročitala ga, i sad si mislim, čovječe, zašto sam čekala tako dugo da pročitam nešto njezino?! Super je!

Naravno, ne znam jesu li baš svi romani Jill Mansell nalik na ovaj, ali ako jesu, s guštom ću ih nastaviti čitati. Jer ovaj je roman pravi feelgood roman: prpošan je, zabavan, topao, ispunjen živopisnim i dragim likovima i smješten u pitoreskno mjestašce u koje bih se i sama rado preselila.

Priča prati Mimi i njene posjete britanskom seocetu Goosebrooku, u koje se svakim novim posjetom Mimi sve više zaljubljuje. Isprva je onamo dolazila samo kako bi posjetila oca, no upoznavši stanovnike tog mjestašca i sprijateljivši se s nekolicinom njih, Mimi i samo mjesto i njegovi stanovnici sve više prirastaju srcu. Nije svaki Mimin posjet ispunjen radošću, znala ju je u Goosebrooku dočekati i tuga i razočaranje i tragedija, ali sve ono dobro i sve ono što joj se kod Goosebrooka najviše sviđa daleko nadmašuje sve poteškoće na koje je ondje svojevremeno naišla.

Da ne spominjemo da se u Goosebrooku nalazi i simpatični Cal, s kojim Mimi postupno gradi topao prijateljski odnos, koji je uvijek točno na rubu da preraste u nešto više, ali se to nekako na kraju ipak ne dogodi. No, možda ovaj put...

Iskreno, sam Cal mi nije baš bio nešto pretjerano bitan u cijeloj ovoj priči niti me se dojmio kao posebno zanimljiv lik, puno su mi zanimljiviji ostali stanovnici Goosebrooka: šarmer Paddy, Mimina prijateljica Lois, Mimin samozatajni otac i njegov partner, obojica povučeni računovođe, Loisina zločesta svekrva Henrietta, Mimin osebujni poslodavac C.J., nadmeni književnik kojeg je potrebno silom tjerati da piše... A, naravno, tu je i sama Mimi.

Mimi je lik s kojim se vrlo lako povezati, obična djevojka koja u životu nailazi na uobičajene poteškoće s kojima se svi mi u vlastitim životima svakodnevno susrećemo. Kod Mimi je super što na sve gleda s dozom humora i vjerom u bolje sutra. Ona je optimistična, ali hladne glave, žena koja čvrsto stoji na vlastitim nogama i oslanja se na vlastite sposobnosti u bilo kojoj situaciji u koju ju život nenadano baci. Mimi nije u potrazi za romansom, ona joj se nekako dogodi sama od sebe, i to postupno, realno, onako kako se stvari u životu obično i događaju.

Ovaj roman vrvi duhovitim situacijama i dijalozima, toplim ljudskim pričama i prijateljskim vezama. Naravno, on je i romantična priča, ali u mnogo većoj mjeri ćete se u njemu, baš kao i Mimi, zaljubiti u Goosebrook i njegove stanovnike, nego u samo jednu osobu, tj. Cala. Mimina priča je, baš kao i sama Mimi, šarmantna i zabavna, i čini dobro društvo za mnoštvo ugodnih čitalačkih sati.

Za kraj ću još samo dodati da, sudeći prema ovom romanu, moja prva Jill Mansell sigurno mi neće biti i posljednja. :)

___________________________________

Kako do knjige: https://bit.ly/34YfpcY

subota, 31. listopada 2020.

BAZEN, Libby Page

Izdavač: Stilus knjiga, 2019.
[eng. The Lido]
Prijevod: Antonia Bojčić


Bazen. Jednostavan pravokutnik ispunjen vodom. Mjesto rekreacije, osvježenja, druženja i razonode. Pretpostavljam da je većini nas upravo to ono što bazen predstavlja. No, za junakinje ovog romana, naslovni bazen predstavlja nešto posve drugo.

Za Rosemary, bazen predstavlja vrelo uspomena i sjećanja na sretan život koji je proživjela u i oko njega. To je jedino mjesto na kojem još osjeća prisutnost svog preminulog supruga. Kada je voda privuče u svoj zagrljaj, svaka od Rosemarynih 86 godina otpluta u svom smjeru i ona se ponovno osjeća lakom i bezbrižnom, sretnom i ispunjenom.

Za Kate, bazen predstavlja kolut spasa, mjesto na koje može pobjeći od čudovišne tjeskobe koja joj svakodnevno diše za vratom. Kada u njega uroni, Kate postaje snažna i slobodna, osjeća kao da nečemu konačno pripada, sigurna u naručju hladne vode, ostavljajući sve svoje nesigurnosti i strahove da bespomoćno stoje na rubu i čekaju.

Da nije bilo bazena - i prijetnje njegovog zatvaranja, Kate i Rosemary vjerojatno se nikada ne bi upoznale i iz tog se poznanstva ne bi izrodilo jedno čvrsto i snažno prijateljstvo. A zahvaljujući upravo njima dvjema, stanovnici londonskog Brixtona nikada ne bi uvidjeli da je bazen i za njih puno više od rupe u zemlji ispunjene vodom. Simbol zajednice, nešto što ih uveseljava i povezuje.

Ova snažna i nadahnjujuća priča čitatelja poziva da zapliva nevjerojatno životnim i srčanim stazama jedne zajednice običnih ljudi, koji su odlučili izboriti se za ono što im je važno. Naslovni bazen simbol je povezanosti zajednice jedne obične gradske četvrti, a svatko od nas tko se ikada pokušao izboriti za očuvanje jednog takvog simbola u svom vlastitom gradu (poput zagrebačke Varšavske ulice ili Cvjetnog trga), zna koliko je ta borba teška i - nažalost - većinom unaprijed osuđena na neuspjeh. Ipak, ono što nam ovaj roman poručuje je da, bez obzira na male vjerojatnosti uspjeha, nikada ne treba odustati.

Ova će vam priča sasvim sigurno prirasti srcu (znam da meni jest), možda upravo zbog toga što priča o običnim ljudima s kakvima će se svatko od nas na neki način povezati i običnim nevoljama s kakvima se svatko od nas u nekom trenutsku svoga života susreo (ili će se tek susresti). Kroz životne priče dvaju glavnih junakinja, prikaze njihove borbe s usamljenošću i tjeskobom, ova nam knjiga prikazuje kolika je točno moć prijateljstva, koliko je važno biti dijelom neke zajednice i koliko sve to skupa utječe na život pojedinca.

Mnogi likovi i situacije bit će vam bliski baš kao da se radi o vašem vlastitom susjedstvu ili vama samima, a plivajući s njima kroz njihove životne teškoće možda vam će vam se vaše početi činiti bar malo lakšima i podnošljivijima. Iako progovara o mnogim problemima, ovo je, bez sumnje, prvenstveno jedna feelgood knjiga, topla ljudska priča sposobna zagrijati vam i duše i srca.

Ne morate biti plivač ili osobito voljeti bazene kako biste se u ovoj priči pronašli, bazen je ovdje tek simbol - jedne zajednice, njenog vezivnog tkiva, ljudi koji tu zajednicu čine i snage tih ljudi da svoju zajednicu očuvaju. Navucite svoj čitalački kupaći kostim, uhvatite ručku ljestava ili se odrazite s daske, i - uskočite!

_______________________________

Kako do knjige: https://bit.ly/35VliXs

ponedjeljak, 19. listopada 2020.

POSRNULI PRINC, Erin Watt

Izdavač: Stilus knjiga, 2019.
4. knjiga serijala o Royalima
[eng. Fallen Heir]
Prijevod: Marija Perišić

Kad se radi o serijalima, obično se veseliš svakom novom nastavku, iščekujući što će se iduće dogoditi u priči koju opsesivno pratiš. Kad se radi o Royalima, opsesivno praćenje se podrazumijeva. :) Četvrti nastavak sage o Royalima nekako sam najviše iščekivala, budući da je to trebao biti prvi u kojem u središte radnje stupa najdraži mi Royal: Easton.

U prethodna tri romana, Easton je bio lik zabavljača, onaj koji razvedri svaku situaciju u kojoj se nađe. Nonšalantan, neozbiljan, nesmotren, lik koji vječno hoda po rubu opasnosti, a zabava mu je jedini cilj u životu. Imao je, dakako, on i svoje 'dublje' trenutke, trenutke u kojima smo mogli vidjeti da bi učinio sve za ljude koje voli, da ponekad namjerno igra ulogu gada kako to ne bi morao netko drugi, da zna biti iskren i pošten i beskrajno odan.

Na samom početku ovog romana, Easton nam i sam priznaje kako je zabava jedino što ga u životu motivira i kako mu je cilj pronaći nove i nove oblike te zabave, bilo da se radi o provodu s djevojkama, nesmotrenim uličnim borbama, raznim zabranjenim aktivnostima koje ga često dovedu u jako opasne situacije. No, što ga više upoznajemo, više vidimo i njegovu drugu stranu: onu koja neprimjerenim šalama pokušava sakriti ranjivost, koja alkoholom pokušava utopiti osjećaj krivnje zbog majčine smrti, koja šakama pokušava otjerati osamljenost.

A onda u Eastonov vrtlog zabave i samouništenja upadne Hartley. Isprva, Easton ju vidi kao još jedan oblik zabave koji bi rado iskusio, ali Hartley nije kao ostale djevojke i poznati 'kraljevski' šarm na nju naizgled ne djeluje. Hartley se i sama bori s brojnim problemima i zadnje što joj treba su ljubavne zavrzlame. Zbog čega Easton odluči pokušati nešto što nikada dosada još nije pokušao: biti nekome prijatelj.

Nakon Elle i Reeda, spisateljski duo koji čini Erin Watt uspio je stvoriti još jedan par likova čije ćemo ljubavne trzavice opsesivno pratiti. Hartley je, usput, dosta slična Elli - neovisna je, samostalna i ne misli biti ničija igračka. Ona ima ono nešto što je i samog Eastona na početku, kad ju je tek upoznao, privuklo Elli, a sada ga isto to privuče i Hartley. Jedno na drugo imaju dobar utjecaj, i nekako se baš dobro uklapaju, bilo kao prijatelji, bilo kao nešto više.

Priznat ću vam, na nekim mi je dijelovima ta Eastonova opsesija zabavom i samouništenjem bila prilično zamorna, ali, budući da se radi o Eastonu, teško mu je dugo nešto zamjerati, jer svaku pogrešku vrlo brzo zasjeni neka njegova nesebična gesta. Easton je zločesti dečko koji vam se u stanju popeti na vrh glave i ispiliti vam živce, a onda posve preokrenuti ploču i u potpunosti vas osvojiti. On je poput slane karamele: sjajan kad pogodi pravu dozu, lošeg okusa kad pretjera.

Bez obzira na to što je ovo priča o Eastonu, ostali Royali također se u njoj pojavljuju, tako da, ako vas zanima što se dalje dogodilo s Ellom i Reedom, ili Ellinim ocem, ili blizancima Royal, ne brinite, saznat ćete. ;) A u maniri prethodnih nastavaka, i ovaj završava jednim jaw-dropping cliffhangerom koji će vas ostaviti žednima za još.

Ako ste uživali u prve tri knjige, uživat ćete i dalje, jer Royal manija se nastavlja! Sad samo - nakon ovakvog kraja - treba dočekati 5. knjigu. :)

_____________________________

Kako do knjige: https://bit.ly/37ixx2M

nedjelja, 18. listopada 2020.

SAVRŠEN PAR, Elin Hilderbrand

Izdavač: Znanje, 2020.
[eng. The perfect couple]
Prijevod: Iva Antoliš

Početak ljeta na otoku Nantucket znači i početak sezone vjenčanja. A 'the' vjenčanje ovog ljeta ono je Celeste i Benjija, savršenog para, koje će se održati na luksuznom imanju Benjijevih roditelja.

No, samo nekoliko sati prije početka same ceremonije, sve krene nizbrdo, kada na obalu ispliva mrtvo tijelo mladenkine kume, popularne influencerice Merritt. Ono što je trebao biti najsretniji dan u životu dvoje mladenaca uskoro se pretvori u dan u kojem, osim Merrittinog tijela, na površinu isplivaju još kojekakve tajne članova obje obitelji, svadbenih uzvanika, pa i samog sretnog para. Revni policijski službenici pokušavaju što brže i efikasnije riješiti zavrzlamu oko (slučajnog?) utapanja mlade žene, a ono što će naposlijetku otkriti je i to da pojam 'savršenog para', baš kao ni savršene obitelji, zapravo ne postoji.

Za ovaj roman kažu kako je savršeno ljetno štivo. Slažem se, ali dodala bih i: zašto samo ljetno? Savršeno je zabavan, misteriozan i napet za baš bilo koje doba u godini.

Onako, na prvu, da sudim knjigu prema koricama, rekla bih da se radi o zabavnoj ljetnoj romansi, no priča koju je ovdje ispričala Elin Hilderbrand zapravo je zamršeni krimić upakiran u još zamršenije klupko obiteljskih tajni, laži i prevara.

Gomila zanimljivih likova, počevši sa savršenim parom glavama i bradama, njihovim roditeljima, kumovima, prijateljima, pa čak i posve nasumičnim svjedocima događaja oko vjenčanja koje se kasnije ispostavi tako tragičnim, ispričat će nam pregršt informacija koje će dvojica policijskih istražitelja pokušati sastaviti u smislenu cjelinu i iz toga pokušati vidjeti što se zapravo dogodilo Merritt. Ono što je dodatno zanimljivo je to i da baš svaki lik ovog romana, koliko god se isprva činio bezazlenim, u nekom trenu vam postane bar malo sumnjiv. A kako doznajete sve više i više o međusobnim odnosima između likova i tajnama koje čuvaju, priča se neprestano okreće u drugim smjerovima, bivajući nepredvidiva do samog kraja.

Kako istraga odmiče, padaju maske pojedinih likova i naziru se napukline na lažno idiličnim obiteljskim portretima naizgled savršenih obitelji i savršenih parova. Ova priča sjajno prikazuje kako savršenstvo, u međuljudskim odnosima, jednostavno ne postoji. Svaka veza ima svoje tajne, svoje probleme i svoje pogreške. Neke ih uspiju prijeći, neke ne. A neke su, pak, smrtonosne.

Naslovni 'Savršen par' je, kako ćete čitajući otkriti, daleko od savršenstva. No ovaj je roman - zanimljiv, intrigantan, napet, pun obiteljskih tajni - savršen odabir za čitanje, ukoliko volite ovakve krimiće. A ja ih baš volim. :)

____________________________

Kako do knjige: https://bit.ly/3o1i2lG

subota, 3. listopada 2020.

LUDA MALA STVAR & NAJBOLJI LIJEK, Tracy Brogan

Izdavač: Stilus knjiga, 2020.
serijal Bell Harbor
[eng. Crazy little thing/The best medicine]
Prijevod: Davor Lerinc

Kad me pitaju postoji li neki žanr koji baš i ne volim čitati, obično kažem da su to ljubići. Iako, sad kad malo razmislim o tome, to i nije baš skroz točno. Štoviše, neki od najdražih mi romana - 'Ponos i predrasude', primjerice, ili 'P.S. Volim te', spadaju upravo u kategoriju ljubića. Zašto onda lažeš, Martina? A ne lažem, samo nisam baš precizna. Zapravo ne volim samo one tipizirane ljubiće s klišeiziranim likovima. I seksiće. Ako je radnja zanimljiva, likovi zabavni, dijalozi duhoviti, bring it on! Srećom, kod Tracy Brogan pronašla sam nešto upravo takvo.

Način na koji Tracy pripovijeda romantične priče veoma je zabavan, i prilično duhovit. Nije baš da ovdje nema niti jednog klišeja i da radnja nije predvidiva, ali likovi ovih priča toliko su simpatični i atmosfera je tako nekako feelgood da je čitanje ovih romana jedno jako ugodno iskustvo.

Naslovna dva romana povezuju dvije stvari. Prva, mjesto radnje. Bell Harbor mali je obalni gradić u kojem svatko svakoga poznaje, svatko zna tko s kim izlazi i sve tajne ubrzo se pročuju. To možda zvuči kao da se radi o zatvorenoj i neugodnoj sredini, ali istina je potpuno suprotna: Bell Harbor ugodno je mjestašce u koje ljudi dolaze kako bi pobjegli i našli svoj mir, a često i započeli novi, mirniji život.

Druga stvar koja povezuje ova dva romana su njihove glavne junakinje. Sadie ('Luda mala stvar') i Evelyn ('Najbolji lijek') nisu u krvnom srodstvu, čak (sve do jednog kasnijeg poglavlja u drugom romanu) se i ne poznaju, ali dijele neke zajedničke osobine. Obje su samostalne i sposobne žene, žene koje nisu u potrazi za princom na bijelom konju, žene koje se znaju brinuti same za sebe i koje ne traže nekoga tko će ih spašavati ili im pomagati već ravnopravnog partnera za njihov životni ples.

Sadiena priča započinje njenim dolaskom k teti Dody u Bell Harbor, kamo se, sa svoje dvoje djece, odlučila otići sakriti od ružnog razvoda i prevarantskog (bivšeg) muža s kojim se još prepucava oko skrbništva i podjele bračne stečevine. Sadiena ekscentrična teta i dvojica šašavih bratića upravo su ono što joj treba, a kada joj u život utrči i šarmantni Des, sve dosad pomahnitale kockice počnu se slagati na svoje mjesto.

Evelyn je, pak, vječno zaposlena plastična kirurginja koja nema ni vremena ni volje za pronalazak partnera - što nimalo ne sprečava ni roditelje joj ni prijatelje da ju neprestano podbadaju u vezi njenih godina i nedostatka muškarca u njenom životu. Stoga Evelyn smisli plan - metodičan i praktičan - prema kojem će upoznati nekoga s kim neće gubiti vrijeme, već će to odmah biti  materijal za brak. Na papiru, ovaj plan izgleda obećavajuće, no jedan slučajan susret s Tylerom - koji je posve suprotan svemu što Evelyn od budućeg partnera očekuje - cijeli će ovaj plan baciti u vodu. Vrijeme za promjenu plana? 

Obje ove priče nasmijale su me i zabavile. Prva možda malo više od druge, ali moram spomenuti da najbolji dijelovi prve, Sadiene, priče - a tu mislim na tetu Dody i Sadiene bratiće, sa svim njihovim najsimpatičnijim ekscentričnostima - imaju gostujuću ulogu i u Evelyninoj, u kojoj su jednako zabavni.

Posebno mi se svidjelo što u ovim romantičnim pričama glavnim junakinjama muškarci - tj. ljubavna veza - nisu nasušna potreba, već dobrodošao dodatak na već uređen život koji su same izgradile. Dodatno, svidjelo mi se i što je lik Sadie zapravo lik samohrane majke, što je nešto na što ne nailazimo baš često u romantičnim komedijama ili ljubićima općenito.

Same romanse o kojima ovi romani pripovijedaju spontane su, nisu nametnute, odvijaju se prirodnim tijekom i zapravo je gušt pratiti ih kako se razvijaju. Sve je nekako normalno, blisko čitateljima. Nema ovdje multimilijardera manekena i sanjivih sirotica koji se, eto, na prvi pogled zaljube jedno u drugo, likovi ovih romana su prizemni i svakodnevni, a njihovi slučajni susreti s osobama u koje će se zaljubiti nekako su realni. Možete ih nazvati slučajnošću, ili sudbinom, ili jednostavno - životom.

Tijek romanse između glavnih likova, povremene prepreke, hepiend i svi ostali sastojci koji su uobičajeni za jedan ljubić su, naravno, ovdje, i lako ih je predvidjeti, ali sa svim tim tipičnim stvarima koje krase romane ovog žanra Tracy kao da se nekako namjerno poigrava, a ponegdje ih i malo ismijava i s njima se zabavlja. A u načinu na koji to radi zabavila sam se i ja. Provjerite hoćete li i vi.

______________________________________

Kako do knjiga:
 
Luda mala stvar - https://bit.ly/2GpuvyH
Najbolji lijek - https://bit.ly/3l89nf1

ponedjeljak, 14. rujna 2020.

ZLATNI KAVEZ, Camilla Läckberg

Izdavač: VBZ, 2019.
[šved. En bur av guld]
Prijevod: Luka Miličević 

Camillu Läckberg vjerojatno ste već upoznali preko njene serije kriminalističkih romana smještenih u Fjällbacku, prema kojima je snimljena i izvrsna serija 'Umorstva u Fjällbacki'. Ovaj roman nije dio ovog popularnog serijala, iako sama Fjällbacka u njemu igra malu, mogli bismo reći, cameo ulogu.

U središtu priče ovog romana jedna je žena i njena transformacija iz podložne barbike kućanice u snažnu i uspješnu ženu koja se ne boji uzeti ono što hoće i napraviti sve kako bi u tome uspjela.

Ime ove žene je Faye i Faye je godinama igrala ulogu požrtvovne majke i odane supruge, podupirući svog muža Jacka, uspješnog biznismena. Jack ne bi niti postao uspješan da nije bilo Faye, koja je osmislila početnu ideju njegovog biznisa, koji se kasnije pretvorio u multimilijunsko carstvo. Podupirala ga je na svakom koraku, sklanjala mu se s puta kad mu je to trebalo, odgajala njihovu kćer, ostala kod kuće jer je on to htio. Ukratko, pokorila mu se u svakom vidu njihovog odnosa. I što je dobila zauzvrat? Ponižavanja, odbacivanja i, naposlijetku, zamjenu mlađom verzijom sebe same.

Kada je Jack odluči ostaviti zbog druge žene, Faye konačno uzima stvari u svoje ruke, prestaje biti pokorna barbika i odlučuje mu se osvetiti. Njena osveta neće se dogoditi preko noći, ali, jednom kad s njime završi, od Jacka neće ostati ništa - ništa vrijedno spomena.

Ovaj roman sjajan je spoj chick-lita i kriminalističkog trilera. Na dijelove djeluje plitko i površno, prikazujući nam priču tipične o muškarcu ovisne 'očajne kućanice', no u drugim dijelovima on postaje napeto i pomalo opako štivo, transformirajući ovu očajnu kućanicu u okrutnu osvetnicu. Ne treba posebno ni spominjati da ovaj roman ocrtava tolike žene koje se svakodnevno moraju nositi s muškarcima u svojim životima koji ih smatraju manje vrijednima, manje zaslužnima, jednostavno - manjima. Posebno je žalosno znati da mnoge te žene svjesno odabiru biti plitke barbike, ništa više od ukrasa svojim (uspješnim) muževima.

Faye je na vrijeme uspjela preokrenuti svoju životnu priču i uzeti svoj život u svoje vlastite ruke, usput se osvetivši gadu koji ju je godinama uzimao zdravo za gotovo i tjerao ju da se osjeća nebitnom, nepoželjnom i glupom. (Ok, nije tu on isključivi krivac, Faye mu je godinama takvo ponašanje ne samo tolerirala već i dopuštala.) No, u trenutku u kojem Faye konačno shvati da može (i treba) više i bolje, njena transformacija ne transformira samo njen vlastiti lik, već i čitav roman - u svojevrsni hvalospjev feminizmu i poziv svim ženama da, ukoliko se prepoznaju u Fayeinoj ulozi, učine nešto da to promijene.

Možeš cijeli život biti lijepa glupača zatvorena u predivnom zlatnom kavezu, čekajući da ti onaj o kojem sanjaš povremeno dobaci kakvu mrvicu. Ili možeš razbiti taj kavez u koji si se dopustila zatvoriti, kljucnuti ruku koja te dotaknula onako kako ti se ne sviđa, uzeti ono što ti pripada i njemu ostaviti tek mrvice. Sve što trebaš je usuditi se.

"Bila ih je čitava vojska. I samo su čekale priliku za napad. Većinu žena, koliko god bogate i uspješne bile, prevario je muškarac. Većina ima nekog svog bivšeg, tu hulju, tog lažljivca, prevaranta koji im je slomio srce i još ga zgazio. Ili šefa muškarca koji je promaknuo kolegu, drugog muškarca, lošijih kvalifikacija i kompetencija. Svi oni komentari, pipkanja na tvrtkinim božićnim domjencima. Većina žena zadobila je ratne ožiljke. Na ovaj ili onaj način.

I svejedno su šutjele, stiskale zube, bile velikodušne. Pokazivale razumijevanje i ispričavale se. Tješile djecu kad on ne bi doašo, a bio je obećao. Bile ponizne kad ih je omalovažavao. I dalje pozivale njegove roditelje na dječje rođendane iako su odabrali njegovu stranu pri razvodu i revno komentirali kako je njegova nova žena fantastična. Jer to žene rade. Usmjeravaju svoj bijes unutra, prema samima sebi. Ne zauzimaju se za sebe, ne traže pravdu. Dobre cure se ne svađaju, dobre cure ne dižu glas. To je nešto čemu žene uče od samog početka. Žene sve prihvaćaju, ispričavaju se, nose odgovornost za sve odnose, gutaju ponos i umanjuju se do same granice nestanka.

Faye nije bila prva žena u povijesti koju je njezin muž ponizio, prema kojoj se odnosio kao prema glupači, koju je zamijenio mlađom verzijom.

Ali sad je tomu kraj, pomislila je Faye. Zajedno smo jake i ne kanimo više šutjeti."

_________________________________

Kako do knjige: https://bit.ly/2Fw70U1

nedjelja, 13. rujna 2020.

DJEČAK IZ TOSKANE, Rhys Bowen

Izdavač: Mozaik knjiga, 2020.
[eng. The Tuscan child
Prijevod: Nada Mirković
 

Drugi svjetski rat je, čini se, neiscrpan izvor inspiracije različitih autora i njihovih djela. I, ma koliko da mi se čini kako je ova tema već izlizana, neprestano nailazim na nove i nove priče, koje se ovom temom bave na posve različite načine, oduševljavjući me onime što mi imaju za ispričati.

Tako je i s ovim romanom.

Dio njegove priče odvija se u 1944. godini, u kojoj se britanski pilot Hugo Langley sruši sa svojim zrakoplovom u blizinu malog sela u Toskani. Teško ozlijeđen, uspije preživjeti uz pomoć lokalke koja mu priskoči u pomoć i pomogne mu da se sakrije od nacista u napuštenom samostanu.

Godinama kasnije - točnije 1973. - Hugova kći Joanna nakon njegove smrti raščišćava kuću u kojoj je živio, i pronalazi pismo adresirano na Sofiu Bartoli. Ne znajući baš puno o očevim dogodovštinama tijekom rata, ponajmanje o vremenu koje je proveo u Toskani, Joanna odlučuje posjetiti mjesto na kojem se zrakoplov njenog oca srušio i istražiti što mu se točno ondje dogodilo.

No, kada doputuje u Italiju, otkrije da mještani nisu baš skloni prisjećati se tajni iz prošlosti, a neki od njih ne prezaju ni pred čim da te tajne zauvijek ostanu sakrivene.

Ovaj roman predstavlja jedno uzbudljivo putovanje - ne samo povijesno, već i geografsko. A, rekla bih, i kulinarsko.

I inače volim romane koji su zapravo priča u priči, tako da ni ovaj nije iznimka. U njemu ćete upoznati ne samo okupiranu Toskanu iz 1944., već i ugodnu, mirisnu i privlačnu Toskanu trideset godina kasnije, ali i ponešto hladne Engleske. A govoreći o Toskani, autorica vam neće samo prikazati ljepotu njenih krajolika, već će vas natjerati da Toskanu i omirišete i okusite - baš kao što to čini i sama Joanna tijekom svojeg posjeta. Uz sve to, upoznat ćete i niz živopisnih i zanimljivih likova, u čijem društvu ćete se opustiti i osjećati kao da ste među starim prijateljima.

Fokus ovog romana nije toliko na samom ratu i ratnim događanjima, već na odnosima između likova, a dodatan sloj zanimljivosti čini i u priču fino utkana misterija o naslovnom Dječaku. Tko je zapravo Dječak iz Toskane? Nagađat ćete, vjerujem, baš kao i ja, ali njegov identitet, jednom kad ga otkrijete, će vas svakako iznenaditi.

Ovo je povijesni roman, romantična priča, putopis i misterij sve u jednom. Iako selo San Salvatore, u koje je autorica smjestila događaje ovog romana, u stvarnosti ne postoji, ono je utemeljeno na nizu sličnih toskanskih seoceta koje je autorica posjetila, stoga ćete se, čitajući, osjećati baš kao da ste u samom - autentičnom - srcu Toskane.

Pisan stilom koji naprosto poziva na čitanje, ovaj roman je jedan od onih u čijoj ćete priči uživati, baš kao u čaši dobrog vina ili tanjuru hrskavih bruschetta. Ja svakako jesam. 

_________________________________

Kako do knjige: https://bit.ly/35z6dfY