Izdavač: Profil, 2015.
[eng. The 5th gospel]
Otac
Alex Andreou grkokatolički je svećenik na službi u Vatikanu, gdje
poučava o evanđeljima. Grkokatolički svećenici, za razliku od
rimokatoličkih, mogu postati i oni koji su već oženjeni, pa je tako i
otac Alex oženjen, iako ga je žena napustila, a s njom ima i sina,
Petera. Sve u svemu, za oca Alexa život teče normalno sve dok ga jedne
večeri ne nazove brat, Simon, i zamoli ga da se s njim susretne jer je u
nevolji. U kakvoj točno nevolji, Alex ne zna, ali uskoro će otkriti.
Naime,
kad stigne na mjesto dogovora, Alex otkrije da je njegov i Simonov
zajednički prijatelj, doktor Ugo Nogara, ubijen, i to netom uoči
otvorenja izložbe koju je pripremao, a u kojoj je navodno htio otkriti
nešto vrlo značajno u vezi artefakata koje je proučavao - Torinskog
platna i izgubljenog, tzv. Petog evanđenja - Diatessarona. Uskoro potom
Simona optuže za Ugovo ubojstvo, a on si nimalo ne pomaže šuteći o svemu
što se dogodilo. Tako na Alexu ostaje da na svoju ruku pokuša doznati
istinu, a ono što će otkriti neće utjecati samo na sudbinu njegova
brata, već bi moglo potresti i same temelje čitave katoličke crkve.
Vrlo
zanimljiva i intrigantna, ova priča pomalo podsjeća na najpoznatije
djelo Dana Browna - 'Da Vincijev kod', koje je svojedobno izazvalo
brojne polemike, a usudila bih se reći da i ova knjiga ima isti taj
potencijal, možda čak i veći.
Caldwell se uhvatio jedne od
najpoznatijih kršćanskih relikvija - Torinskog platna, koje je već samo
po sebi dovoljno kontroverzno ako imamo u vidu činjenicu da su testovi
procjene njegove starosti iz 1988. pokazali da ono datira tek iz
srednjeg vijeka, te, sukladno tome, nikako ne može biti autentično.
Caldwell u ovom romanu na svjetlo izvlači još neke kontroverzne
činjenice vezane uz platno, koje još više dovode u pitanje sve što ono
predstavlja. Ne bih vam željela previše otkriti, kako vam ne bih
pokvarila doživljaj čitanja, ali reći ću samo to da pitanje koje
Caldwell, vezano uz platno, postavlja, zapravo u pitanje dovodi i čitavu
kršćansku umjetnost prikazivanja Isusovog lika.
Usporedo s
platnom, Caldwell se u ovom romanu uhvatio i jednog, možda manje
poznatog, artefakta - Diatessarona, odnosno Petog evanđelja.
Zanimljivost je tog evanđelja u tome što ono kombinira sva 4 evanđelja u
jedno, a problematika se nalazi u tome što se ni sama 4 evanđelja jedno
s drugim ne poklapaju. Uočavanje i proučavanje razlika između
evanđelja, te evanđelja i Diatessarona, bilo mi je posebno zanimljivo i
zapravo posve novo otkriće, a sigurna sam da će neke čitatelje ova
knjiga potaknuti da i sami provjere neke od dijelova koji su, vezano uz
ovu priču, posebno istaknuti.
Još jedna zanimljivost bila je, za
mene, u tome što ovaj roman pruža uvid u život jednog svećenika u
Vatikanu, a taj se život pokazao tako prizemnim i tako običnim, naspram
nekakvog kakvog si većina ljudi, a i ja među njima, vjerojatno zamisli
kad pomisli na tu konkretnu profesiju. Također, posebno je zanimljivo
pratiti oca Alexa, jednog grkokatoličkog svećenika, u okruženju u kojem
prevladavaju rimokatolici, kao i naglasak na mogućnost ponovnog, da tako
kažem, zbližavanja, ta dva, često sukobljena, dijela katoličke crkve.
Možda
vam sve ovo zvuči kao nešto što bi se moglo svidjeti i biti namijenjeno
prvenstveno religioznim čitateljima, ali zaista nije. Religija u ovom
djelu nije nametljiva i ne pokušava čitatelju nametnuti nikakve vjerske
stavove. Ovaj je roman, u smislu religije, više istraživački: on traga i
na svjetlo dovodi neke manje poznate činjenice i događaje, traži u
njima neki skriveni smisao i tumači ga na jedan nov način, ne namečući
čitatelju nikakvo 'ispravno' mišljenje, već puštajući ga da se sam složi
ili ne složi s onim što se u njemu iznosi.
Jedino što bi
moglo predstavljati neki problem pri čitanju jest potpuno nepoznavanje
biblijskih tekstova. Ja sama nisam vjernik, ali pročitala sam Bibliju,
pa su mi i njeni dijelovi koje Caldwell ovdje iznosi, odnosno priče koje
proizlaze iz tih dijelova, bile otprije poznate, zbog čega mi nije bilo
teško pratiti i shvatiti razloge iza ovog cijelog misterija. No, ne
znam bi li mi bilo jednako lako sve to shvatiti bez poznavanja
biblijskih priča. Možda bi, a možda baš i ne bi.
Iako se radi o
vjerskim artefaktima, odvija u centru katoličke vjere i glavni lik je
svećenik, ovaj je roman prvenstveno uzbudljivi misteriozni triler. U
njemu se odvija jedna punokrvna istraga jednog ubojstva, traga se za
izgubljenim predmetima i značenjima, a čak svjedočimo i procesu suđenja,
i to na crkveni način, što je još jedna zanimljivost koju mogu dodati
na listu zanimljivosti koje su me držale uz stranice ove knjige.
Napetosti također ne manjka, kao ni iznenađenja: kako se bližimo kraju,
sve ono što ste mislili da ste otkrili preokrenut će se i izokrenuti
barem još nekoliko puta.
Jedina sitna zamjerka koju mogu ovom
djelu pripisati je ta da, nakon što je autor hrabro iznio činjenice koje
su u stanju uzdrmati čitav kršćanski svijet, i koje su, ovdje, utjecale
na puno toga, pa i neke značajne događaje koji se bez njih ne bi bili
dogodili, nije ih imao hrabrosti slijediti do kraja. Neka je ključna
pitanja ostavio otvorenima, odnosno, ne toliko pitanja, koliko
posljedice tih postavljenih pitanja i na njih dobivenih odgovora. Iako
mislim da je kraj bio zadovoljavajući, voljela bih vidjeti kako bi se
cijeli događaj otpleo do kraja, da je autor išao tim smjerom.
No,
bilo kako bilo, ako volite misterije, zapetljane slučajeve i napete,
neočekivane završnice, bez obzira na vaše mišljenje o katoličkoj vjeri,
preporučam čitanje ovog romana. Zbilja je dobar.
