ponedjeljak, 4. srpnja 2016.

ISPOD NEBA, Guy Gavriel Kay

Izdavač: Algoritam, 2016.
[eng. Under heaven]


Veliki sam fan Guya Gavriela Kaya, zbog čega nije nikakvo čudo da sam se s posebnom euforijom dohvatila njegove najnovije knjige izašle kod nas. Ovaj me njegov roman posebno zanimao i zbog toga što ga mnogi smatraju njegovim najslabijim djelom. No, s time se nikako ne bih složila.

Istina je da je ovaj roman ponešto drugačiji od ostalih njegovih djela: u njemu se odmaknuo malo od žanra fantastike i približio žanru povijesne fikcije, ali Kayevog osobitog pripovjedačkog dara i vještine tkanja razgranate i kompleksne radnje ni ovdje nimalo ne manjka.

Radnja se odvija u fiktivnom carstvu Kitai, koji je u biti sinonim za Kinu, a u centru je zbivanja mladić po imenu Sheng Tai. Tai je sin nedavno preminulog generala Shen Gaoa, koji je odlučio oca oplakati i odati mu počast tako što će provesti neko vrijeme zakapajući kosti na ravnici Kuala Nora, gdje se davno prije odigrala jedna velika bitka u kojoj je izginulo na desetke tisuća ljudi, čije kosti sve otada leže na toj ravnici i čiji duhovi sve otada nemaju počinka. Tai marljivo radi pružajući mrtvima počinak za kojim toliko žude i slušajući njihove vapaje svake noći, sve dok mu jedan od vojnika iz susjednog naroda, Taguranaca, ne donese pismo Taguranske princeze u kojem ona Taiju zahvaljuje na onome što čini na Kuala Noru, i kao nagradu za to mu daje 250 sardijskih konja, nazivanih i nebeskim konjima - pasmine koja je jedna od najcjenjenijih na čitavom području Kitaija, i šire.

Princezin dar za Taija je i blagoslov i prokletstvo: jer, iako ga on praktički čini jednim od najbogatijih ljudi u Kitaiju, ujedno ga čini i metom za svakoga tko bi se htio dokopati ovih visoko cijenjenih konja. Ovo potonje ubrzo bude potvrđeno kad Taija posjeti stari prijatelj, praćen Kanlinskom ratnicom koja pokuša ubiti Taija. U zadnji tren spase ga Taguranski vojnici i duhovi Kuala Nora. Shvativši da mu je život u opasnosti, Tai će se morati spremiti na put u glavni grad, Xinan, gdje će se morati pokloniti caru Taizuu, ne bi li saznao tko je naredio njegovo ubojstvo i ne bi li primitak dragocjenog dara Taguranske princeze uspješno preživio. Zbog tog će dara biti prisiljen suočiti se sa svime što je ostavio iza sebe u Kitaiju, a biti će uvučen i u dvorske spletke i zbivanja na koja prije nije mogao nikako utjecati, ali na ishod kojih će sada imati itekakav utjecaj.

Taijev dar (i prokletstvo) u konačnici će ga natjerati da izabere svoj put između onoga kojeg mu nameće dvor i carstvo, onoga prema kojem ga vuče ljubav i onoga prema kojem ga vuče obiteljska dužnost, kao i onoga na kojem leži njegova vlastita sreća.

Ovom je knjigom, kako i sam kaže, Kay pokušao prepričati događaje iz povijesne ere vladavine kineske dinastije Tang, ali čineći to kroz prizmu fantastike i dodajući toj priči par zrnaca magije.

Razdoblje vladavine dinastije Tang se, uz vladavinu dinastije Song, koja je uslijedila nakon, naziva i Zlatnim dobom Kine - dugačkim razdobljem prosperiteta, bogatstva i zapanjujućeg razvoja, koje se protezalo sve od 7. do 13. stoljeća, s kratkim pedesetogodišnjim prekidom koji je uzrokovala pobuna generala An-Lushana. U ovom se romanu Kay koncentrirao upravo na to razdoblje: razdoblje neposredno pred pobunu i tijek same pobune, popunjavajući povijesno poznatu priču o tom događaju fikcijskim detaljima i sporednim elementima koji su možda odigrali i ključnu ulogu u cijeloj priči, barem u ovoj Kayevoj verziji.

Iako su imena likova, čak i onih koji predstavljaju stvarne povijesne ličnosti, i imena mjesta u Kayevoj priči ponešto izmijenjena od onih stvarnih, svi povijesni događaji oslikani su onako kako su se zaista i dogodili, redoslijedom kojim su se dogodili. Piščev obol ovim događajima njegova je interpretacija uzroka tih događaja: sve one male, sporedne stvari koje vječno stoje u sjeni zapamćenih povijesnih događaja, na koje nitko nije obratio pozornost ili nitko nije mislio da je bitno zapamtiti ih. Kay je sve to interpretirao na svoj način, pružajući nam svoju viziju uzroka i načina odvijanja događaja koji će ultimativno na koncu dovesti do (privremenog) pada dinastije Tang.

Ono što je nevjerojatno zanimljivo kod čitanja ove priče, je osjećaj koji vam pruža - kao da čitate fantastični, a ne povijesni roman. Kay je genijalno preuzeo sebi ne toliko svojstven žanr i priču tog žanra ispričao na sebi svojstven način, čineći ovo djelo time to posebnijim, a opet autentičnim i svojstvenim kulturi o kojoj govori. Onih nekoliko zrnaca magije, koje sam ranije spomenula, ogledaju se u uplitanju kineske mitologije i vjerovanja u samu priču, u obliku nekih likova ili događaja, kao što su, primjerice, duhovi Kuala Nora, povremeni posjeti ili prikazanja žene-lije (tj. daishija), ili neuspjeli šamanski obred koji je rezultirao stravičnim posljedicama. Sve to zajedno čini ovaj roman fantastičnim miksom žanrova, čitanje kojeg je pravi doživljaj.

Ako ste fan Guya Gavriela Kaya, savjetujem vam da ne bazirate svoja očekivanja od ovog romana na njegovim ostalim djelima, ako bi vas nedostatak njegovog uobičajenog stila ili žanra mogao razočarati. Ovo njegovo djelo je nešto drugačije, ali ne i manje majstorski napisano. Ako se još niste susreli s Kayem, ovaj je roman jednako dobar kao i bilo koji drugi za početi tu čitalačku avanturu, jer to je pisac kojeg ne smijete zaobići. Za ljubitelje fantastike, ovaj je roman dovoljno fantastičan da utaži vašu glad za fantastikom, a za ljubitelje povijesne fikcije, on je baš prava poslastica. Ovaj roman je, u biti, prava epska avantura u kojoj će uživati svaki ljubitelj dobro razrađene i jednostavno sjajno napisane priče.