srijeda, 24. veljače 2016.

FATALNA BLISKOST, Lynn Shepherd

Izdavač: Lumen, 2015.
3. knjiga iz serijala o Charlesu Maddoxu
[eng. Fatal likeness]


Čim je izašla, ova knjiga odmah je privukla moju pozornost: ne samo da se radi o svojevrsnom viktorijanskom krimiću, kakve inače obožavam čitati, već su i neki od njenih likova znameniti književnici: Mary i Percy Bysshe Shelley, te lord Byron.

Centralni lik cijele priče je Charles Maddox, mladi istražitelj, kojeg Percy Shelley, sin Mary i Percya Bysshea Shelleya, i njegova supruga, unajme kako bi istražio navodnu ucjenu Percyeve majke, kojom joj prijete da će objaviti neke privatne dokumente koji se odnose na njen i život njenog pokojnog supruga, a koji će baciti loše svjetlo na Shelleyeve. Osoba koja navodno ucjenjuje i progoni Mary Shelley njena je bivša bliska prijateljica Claire Clarmont, koja, kad ju Charles posjeti, priču o ucjeni ispriča iz posve drugog kuta. Charlesu je sve jasnije da je razlog zbog kojeg su ga Shelleyevi unajmili u biti samo krinka, pod kojom su zapravo naumili doznati što o izvjesnim događajima iz prošlosti zna (i postoje li o tome kakvi dokazi, te gdje se nalaze) Charlesov ujak, koji je u tim prošlim događajima također odigrao ulogu. 

U nemogućnosti da od ujaka, koji je ranije pretrpio manji moždani udar, direktno dozna što se u prošlosti dogodilo između njega i Shelleyevih, Charles će morati stvari istražiti na svoj način i odgovore potražiti negdje drugdje. Otkrivajući, malo pomalo, tu tajnu iz prošlosti, čiji obrisi, što više o njoj doznaje, Charlesu počinju činiti sve jasniju sliku, otkrit će ne samo detalje iz života Shelleyevih koje oni pod svaku cijenu pokušavaju sakriti, nego i detalje iz života njegovog vlastitog ujaka, koji su mu do sada bili posve nepoznati. Na kraju, Charles će morati odlučiti što učiniti s onim što je doznao - jer, neke tajne treba otkriti, a za neke je, pak, tajne ponekad ipak bolje da ostanu sakrivene.

Prije svega, moram napomenuti da mi zaista nije jasno tko i kako odlučuje o tome kojim će se redoslijedom prevoditi knjige iz nekog serijala. Ova je, naime, tek treća knjiga u serijalu o Charlesu Maddoxu, a uobičajeni odgovor svih izdavača na pitanje zašto se neki serijal nije počeo prevoditi od početka, dakle od prve knjige, uvijek je taj da je knjige tog serijala moguće čitati i po nasumičnom redoslijedu. To, dakako, zna biti slučaj kod nekih serijala, zbog čega sam, iako razočarana što se ne radi o prvoj knjizi, ipak krenula pročitati ovu knjigu i mogu vam reći da - da, možete serijal čitati nasumce, ali - samo ako vam ne smeta što ćete tijekom čitanja imati podosta neodgovorenih pitanja, odgovori na koja se nalaze u prethodnim knjigama.

Primjerice, zašto Charlesu nedostaje prst na jednoj ruci? Zašto tuguje, odnosno osjeća odgovornost zbog smrti jedne prostitutke i što joj se uopće dogodilo? Što se dogodilo s njegovom mlađom sestrom Elizabeth? Koji je slučaj kojim si je Charles izgradio ime i kako su s njime povezane kuće Tom All-Alone'sa, te zašto bi vam prezime iz naziva tvrtke W.H. Smith & Sons trebalo biti poznato? Sve su to pitanja na koja vam i sama spisateljica skreće pozornost dok čitate ovu knjigu, referirajući se pritom na ranije knjige iz serijala o Charlesu i ne odajući niti jednu pojedinost vezanu za ova pitanja, nego ih ostavljajući neodgovorenima (barem ako već niste (ili dok ne pročitate) prethodne knjige).

No, kad ostavimo redoslijed knjiga po strani, ova je konkretna knjiga jedno jako zanimljivo, pitko i napeto štivo koje se s užitkom čita. Lynn Shepherd uglavnom se oslanja na stvarne činjenice iz života Mary i Percya Shelleya, puneći praznine iz već znanim nam njihovih biografija fikcijom kakva se u te biografije savršeno uklapa. Začin cijeloj priči čini mračna i tajanstvena atmosfera kakva obično obitava u Marynim i Shelleyevim književnim ostvarenjima, uz sveprisutnu aluziju na Maryino najpoznatije djelo - Frankensteina - koje je i samo po sebi obavijeno tajanstvenošću.

Dok čitate, upoznat ćete ove slavne književne stvaraoce na nekoliko načina, nakon svakog novog događaja stvarajući novu sliku o njima, sve se vrijeme pitajući tko je od svih tih likova ovdje pravi Frankenstein, pravo čudovište, ili pak samo žrtva niza nesretnih okolnosti. Onako kako su prikazani u ovoj knjizi, ovi likovi i način na koji je Shepherdica upotpunila praznine u njihovim životima, čine uvjerljivu sliku onoga što je lako moguće da se i stvarno dogodilo, a što, zbog nedostatka podatataka o njima, vjerojatno nikada nećemo saznati.

I sam Charles, nositelj radnje, također je fascinantan lik, o kojem također štošta doznajemo, dovoljno da poželimo čitati o još njegovih dogodovština. Slika viktorijanskog Londona koju nam je spisateljica ovdje prikazala jednako je fascinantna i čini zanimljivo okružje za uživanje u ovoj priči. Natruha dekadencije, nemorala i društveno neprihvatljivog, pa i skandaloznog, ponašanja, koja vlada u odnosima između likova dodaje još jednu zanimljivost čitavoj priči, čineći ju sličnom mračnim gotskim romanima kakve su pojedini njeni likovi svojedobno pisali.

Uvijek je zanimljivo čitati o knjigama i književnicima, kao i tajanstvenostima koje su okruživale njihove živote i stvaranja njihovih djela. Dodajmo na to mističnu atmosferu 19. stoljeća, krimi-misterij koji treba riješiti i karizmatičnog detektiva na kojem je da to učini, i dobit ćemo odličan način za provesti nekoliko sati, uživajući u pametno i vješto ispredenim rečenicama spisateljice koja nam je taj užitak i omogućila. Ako vam sve ovo što sam napisala dobro zvuči, svakako pročitajte ovu knjigu. Ostavljam vam jedino da odlučite(ovisno o tome koliko vam smeta ne znati na što se na nekim mjestima spisateljica referira), hoćete li ju pročitati odmah ili pričekati dok ne pročitate prve dvije knjige o Charlesu. Što god odlučili, užitka u čitanju vam neće manjkati.