četvrtak, 7. svibnja 2015.

PRIČA ZA VREMENSKO BIĆE, Ruth Ozeki

Izdavač: Profil, 2014.
[eng. A tale for the time being]
 

Sada je japanska djevojčica koja je nakon svojih šesnaest godina koje je provela na ovome svijetu došla do zaključka da život kao takav nema smisla, te ga je spremna uskoro napustiti. Ipak, prije no što se to dogodi, Sada je odlučila napisati životnu priču svoje prabake, budističke svećenice kojoj se Sada divi i koju poštuje više od svih drugih ljudi. S tom svrhom, Sada otvara knjigu Marcela Prousta "U potrazi za izgubljenim vremenom", koja je 'hakirana', tj. netko je njen sadržaj zamijenio praznim listovima, ostavivši samo korice, i u nju počinje zapisivati svoju priču, obraćajući se nekoj budućoj zamišljenoj prijateljici koja će tu priču čitati.

Ruth je porijeklom Japanka, koja sa suprugom živi na malom, zabačenom otočiću u blizini kanadske obale. Jednoga dana, za vrijeme šetnje plažom, Ruth na obali pronađe naplavljenu plastičnu vrećicu, u kojoj se nalazi bilježnica, nekoliko pisama i knjiga Marcela Prousta "U potrazi za izgubljenim vremenom" - knjiga koja ispada da uopće nije knjiga već rukom pisani dnevnik šesnaestogodišnje djevojčice, napisan na japanskom. Misleći da je vrećica, nakon nedavnog tsunamija, nekako pomoću morskih struja stigla iz Japana, Ruth otvori dnevnik i pročita prvu stranicu, pri čemu ju prožme osjećaj kao da se njegova autorica obraća upravo njoj, te osjeti dužnost da ga nastavi čitati. 

Čitajući dnevnik, Ruth se otisne na put koji ju vodi sve bliže djevojčici koja ga je napisala, ali koji joj otkriva i neke stvari vezane za vlastiti život, a kojih nikada nije bila ni svjesna, te joj se tek počne otkrivati nit kojom su, čini se, njen i život te djevojčice neraskidivo povezani, na najnevjerojatnije (ili možda najvjerojatnije) načine.

Na ovakav roman ne nailazi se često u književnoj ponudi na našim prostorima. On je dirljiva, neobična, pomalo filozofska i veoma zanimljiva priča o dvije žene različitih dobi, koje dijele isto porijeklo, ali žive na različitim krajevima svijeta, u različitim kulturama, koje nikada nisu imale fizički kontakt jedna s drugom, a koje su, opet, nekako čvrsto povezane, vezama koje su možda i čvršće od onih koje dijele s osobama u vlastitim životima s kojima imaju fizički kontakt.

Ruth i Sada, iako se po mnogočemu razlikuju, dijele i jednu sličnost - obje su u nekoj fazi svog života iskusile život u drugačijoj kulturi od one koju dijele porijeklom. Ruth je svoj život u Japanu zamijenila onim u Americi, pa kasnije sa suprugom preselila na otočić blizu kanadske obale; dok je Sada djetinjstvo provela u SAD-u, u vrijeme kada joj je otac bio zaposlen u silicijskoj dolini u informatičkoj firmi koja je, nažalost, kasnije propala, zbog čega se cijela obitelja morala vratiti u Japan, u kulturu koja je Sadi nepoznata i strana i kojoj joj se, nakon života u Kaliforniji, teško prilagoditi. 

Ni Sadinom ocu nije lako, nakon poslovnog neuspjeha i nezaposlen, vratiti se u zemlju koja više od svega cijeni rad i uspjeh, zbog čega čak nekoliko puta pokuša oduzeti si život. Zbog očevog pokušaja samoubojstva, i toga što se nikako ne može ukopiti u sredinu u kojoj živi, Sada utočište pronalazi u pisanju dnevnika i obraćanju zamišljenoj budućoj prijateljici, koja će možda jednoga dana taj dnevnik pročitati i učiniti time Sadin život manje besmislenim i promašenim (kako ga Sada vidi).

Jedina osoba u kojoj Sada pronalazi utjehu, koju cijeni i kojoj se divi, je njena prabaka, zen budistička svećenica, zbog koje je Sada i odlučila početi s pisanjem dnevnika. Zen budizam i mudrosti proizašle iz njegove filozofije nešto je što se cijelo vrijeme provlači kroz ovaj roman, i što se u njega savršeno uklapa. Ovaj nam roman time pruža priliku naučiti i shvatiti ponešto o drugačijoj kulturi od ove naše, zapadnjačke, i bolje shvatiti samu Sadu i njene postupke. 

Razmišljanjima i stavovima koje nam autorica u ovom romanu donosi, ona nas tjera da i sami počnemo malo dublje promišljati o povezanosti stvari i svijeta koji nas okružuje. Ovo je jedna od onih knjiga na koje nećete puno puta u životu naići, ali koja bi mogla taj vaš život (koliko god malo, možda i neznatno) promijeniti; te knjiga o kojoj ćete svakako, još danima nakon čitanja, i dalje razmišljati.