Izdavač: Lumen, 2014.
[tal. Il cenacolo delle sorelle]
Nadja Deržavina kći je ruskog oligarha Gavrila i slavne glumice
Katarine Deržavine, koja je od svijeta kriminala u kojem joj se kreće
otac pobjegla u daleki Afganistan, gdje radi kao liječnica. No, kada na
TV-u ugleda vijest o nesretnoj smrti svoje majke na setu snimanja njenog
novog filma, Nadja se vraća kući, želeći saznati što se stvarno
dogodilo.
Njen otac poriče da to što se dogodilo ima ikakve veze s
njegovim poslovima, a jedino što je možda s njime povezano je nestanak
kazališne scenografije, koju je Gavril nedavno nabavio u kompletu s još
nekoliko scenografija, svima puno poznatijima i vrednijima od ove
ukradene. Jedina osoba koja je još vidjela scenografiju, izuzev Gavrila i
Katarine, je Gavrilova ljubavnica Lena Leskov. Kakve veze ime Lena sa
smrću Katarine Deržavine i kako se u sve to uklapa nestala scenografija,
tek su neka od pitanja na koja Nadja, uz pomoć očevog tjelohranitelja
Kirila, mora naći odgovore. Kada joj uskoro netko pokuša ubiti i oca,
Nadja shvaća da će se u tome traženju odgovora morati još više požuriti,
prije no što još netko strada.
U Londonu, mlada glumica Victoria
Price dobiva ponudu da ju poučava Madam Iv, jedna od najpoznatijih
učiteljica glume na svijetu, koja je stvorila glumačka imena kao što je
Katarina Deržavina. No, učenje o čudnim simbolima i vibracijama glasova
nisu baš ono čemu je Victoria zamislila da će je Madam Iv podučiti. Kad
joj k tome Madam Iv kaže da je za nju namijenila nešto drugačije, nešto
posebno, o čemu joj ne može odmah sve reći, ali traži da joj vjeruje,
Victoria samo postaje još zbunjenija, ali odluči vjerovati Iv. Put koji
joj je Iv namijenila povezan je s tajanstvenim Krugom sestara, mitskim
krugom moćnih žena o kojem se predaja prenosi isključivo usmeno, a čiji
je član, čini se, bila i nedavno ubijena Katarina Deržavina. Kako je
Krug povezan sa smrću slavne glumice i kako bi se u sve to trebala
uklopiti Victoria, još su neka od pitanja koja ovaj roman postavlja, a
na koja ćete odgovore doznati čitajući.
U ovoj se knjizi susreću,
te potom isprepliću dvije priče - misterij ukradene scenografije i
ubojstva Katarine Deržavine i priča o tajanstvenom krugu najmoćnijih
žena na svijetu. I dok je ova prva priča sasvim solidan triler, ova
druga je pomalo konfuzna i zbrkana.
Talbot je zamislio Krug
sestara kao mistično sestrinstvo u koje se pozivaju samo one odabrane,
žene koje će svojim sposobnostima pridonijeti djelovanju Kruga i time
praktički omogućiti Krugu da nastavi vući sve konce svijeta onako kako
mu odgovara. Nije, međutim, jasno koja je točno svrha držanja kontrole
nad svijetom i gomilanja sve te moći, odnosno s kojim ciljem i u čiju
korist sestrinstvo sve to radi. Za poboljšanje svijeta? Svoju osobnu
korist? Ili nešto treće? Taj je dio ostao nedorečen.
Ono što mi
se nije baš svidjelo je ta moć Kruga, koja je, po mom mišljenju, zapravo
prilično mizerna. Naime, moć koju odabrane Sestre dobivaju i ono za što
se obučavaju je umijeće zavođenja i održavanja kontrole nad muškarcima.
Ne bilo kojim muškarcima, naravno, već onim moćnim - predsjednicima,
oligarsima, moćnicima koji u svojim rukama drže uzde svjetske ekonomije,
bogatstva i moći. Autor čak daje naslutiti da su u Krugu sestara bile
neke od najpoznatijih žena i supruga svjetski poznatih ličnosti i time
implicira da su one zapravo bile te koje su donijele sve povijesno važne
odluke, a ne njihovi muževi. Ideja Kruga sestara kao da je nastala iz
one krilatice koja kaže da "iza svakog uspješnog muškarca stoji žena". S
jedne strane to ima smisla: cilj je Kruga ostati skriven i vući konce
iz pozadine; ali s druge strane Krug tvore navodno najmoćnije žene na
svijetu, zar ne bi te žene onda mogle i samostalno preuzeti kontrolu, ne
skrivajući se iza muškaraca koje su poslane zavesti? Muškarci su ovdje
zapravo portretirani kao marionete koje je i suviše lako kontrolirati,
čak i one najmoćnije i najnepovjerljivije.
Dio koji mi je bio
konfuzan su opisi rituala Kruga, za koje mi također nije baš bilo
najjasnije što bi se njima trebalo postići i kako i zašto djeluju. U
biti sam cijelu tu priču o Krugu doživjela kao punu nedorečenosti,
jednostavno sam na previše mjesta ostala čitati s upitnicima iznad glave
pitajući se: Ha?
Onaj dio koji je dobar je Nadjina potraga za
odgovorima o smrti majke i ukradenoj scenografiji. Nadja i Kiril su
najuvjerljiviji likovi u cijelom romanu i kada se bavi njima, ovaj roman
se pretvara u vrlo napet i uzbudljiv triler. Iako odgovori koje Nadja
traži imaju veze sa Krugom sestara, u tom se kontekstu priča ne bavi
mistikom iza postojanja kruga, već samom činjenicom da postoji i da je
upleten u događaje koji su se dogodili Nadjinoj obitelji. Nadjina bi
priča bez problema mogla činiti samostalnu knjigu, uz malo razrađenije
detalje oko toga tko stoji iza svega i zašto. Nadjina priča čini i
većinu romana, tako da je on u biti 2/3 prilično dobar triler, a 1/3
konfuzna mistična pozadina.
Na kraju, dojma sam da bi sve skupa
puno bolje funkcioniralo da je sam Krug sestara malo razrađeniji kao
ideja, malo bolje objašnjen, malo hrabrije zamišljen. Ovako mi je on
samo bio kamen spoticanja u inače dosta dobroj i napetoj priči.
